Izgradnja Sunčanih elektrana (VIDEO!)
Sunce je neiscrpan izvor energije. Osnovni je obnovljivi izvor čija su posljedica vjetar, hidroenergija i biomasa. Potencijal Sunčeve energije tisuću je puta veći faktor od energijekoja je svijetu potrebna. Zalihe fosilnih goriva su ograničene i u budućnosti će ih biti sve manje, te će biti sve skuplje. Na sadašnjoj razini tehnološkoga razvoja obnovljivi izvori energije za proboj na tržište trebaju određene poticaje. To je potrebno stoga što su današnje cijene fosilnih energenata subvencionirane jer ne uključuju troškove zagađenja okoliša koje uzrokuju, te su još uvijek pristupačnije od primjene obnovljivih izvora energije.
Poticaji su uobičajeno formalni i ekonomski. Formalni znače obavezu priključenja na lektričnu mrežu, osiguran otkup sve proizvedene energije (što u Hrvatskoj unatoč velikim zalaganjima još nije postignuto) i pojednostavljivanje dobivanja svih potrebnih dozvola za gradnju. Ekonomski većina država potiče obnovljive izvore energije i posebno izgradnju sunčanih elektrana sa sustavom osiguranih otkupnih cijena. Visine otkupnih cijena u pojedinim su državama različite, a trajanje osiguranog otkupa je od 10 do 25 godina.
Dakle, s jedne strane postupnim uvođenjem troškova zagađenja okoliša u cijenu fosilnih goriva, kao što su kuponi CO2 i posebni porezi na energente, polako podiže cijena fosilnih energenata i destimulira njihova upotreba. S druge se strane zbog masovnije proizvodnje opreme za sunčane eelektrane očekuje tehnološki razvoj i kontinuirano padanje investicija. Očekuje se da će sunčane elektrane u sljedećih 10 godina postati cijenovno konkuretne bez poticaja.
Sunčana je elektrana postrojenje u kojem u kojem se energija Sunčeva zračenja pretvara u električnu energiju. Sunčane elektrane trebaju relativno velike površine koje se mogu dobiti na zgradama i tlu. Modernije se zgrade, kao što su veliki trgovački centri, proizvodne hale i skladišta, športske dvorane, škole itd…, mogu se već danas prekriti sunčanim modulima umjesto pročeljnih ploča tj. fasada.
Sunčani bi moduli takvim zgradama poboljšali izgled, a u mnogim se slučajevima ne bi ni vidjeli. Odgovarajući ekonomski povrat investicije može se očekivati za 10 do 15 godina. Dakle, u budućnosti bi svaka nova zgrada u osnovnom projektu osim sunčanoga krova (sunčani kolektori) mogla imati primjereno osunčana pročelja s estetskim sunčanim modulima.
Sunčani će moduli vršiti funkciju zaštite građevine od atmosferskih utjecaja, a istodobno će proizvoditi Sunčevu energiju.
Pri postojećim građevinama prije ugovaranja sunčanih modula treba provjeriti jesu li površine što više orijentirane prema jugu, da nisu u sjeni drugih građevina, drveća ili konstrukcija na krovovima kao što su dimnjaci, ventilacije, klimatski uređaji, drugi krovovi i sl. Povrh toga, treba provjeriti dopušta li sa stajališta stabilnosti građevine dodatno opterećenje, otprilike 20 do 25 kg/m2.
Nove će zgrade morati postajati energijski sve trajnije, šo nači da će se maksimalno opskrbljivati obnovljivim izvorima energije, morati će biti niskoenergijske i proizvoditi više energije nego što će se trošiti.
Pri projektiranju novih zgrada projektanti, investitori i izvođači morali bi poštivati neka osnovna pravila. Zgrada mora biti pravilno postavljena u prostor, veći dijelovi krova morali bi biti orijentirani prema jugu. Krovovi orijentirani prema jugu morali bi biti pod kutom od približno 30˙. Krov se može u cijelosti pokriti sunčanim modulima umjesto nekim tradicionalnim pokrovom. Dimnjaci, ventilacije i ostale dodatne konstrukcije na krovu moraju biti na sjevernoj strani krova. Zgrada mora imati izolirane zidove, krov, podove i prozore s niskim faktorom toplinske provodljivosti (U). Za izvođenje se moraju upotrijebiti prikladni materijali. Potrebno je predvidjeti mehaničko prozračivanje prostora s rekumeracjjom prostora. Uz odgovarajuću izolaciju, osjenjenje i prozračivanje zgradi noću uglavnom nije potrebno hlađenje.
Sustav grijanja mora biti niskotemperaturni, podno, zidno ili stropno grijanje. Grijati se treba obnovljivim izvorima energije (sunčevevom energijom, bioasom, geotermalnom sondom ili daljinskim grijanjem). Pri uporabi sunčeve energije za grijanje zgrade i pripremu tople vode najbolje je predvidjeti pročeljne sunčane kolektore jer u prijelaznom razdoblju i zimi imaju bolju iskoristivost. Pri upotrebi drvene biomase (cjepanice, palete) u kotlovnici mora biti predviđeno skladište za gorivo na odgovarajućem mjestu koje omogućava automatskog doziranje. Grijanjem na geotermalnu sondu i hlađenje građevine mora biti niskotemperaturno (podno, zidno, stopno).