Provjetravanje prostorije

U svim novoizgrađenim objektima kao i pri renovaciji starijih objekata ukoliko se ne poštuju neke od zakonitost gradnje dolazi do pojave kondenzacije i plijesni na zidovima. To osim što dovodi do oštećenja objekta, bitno narušava kvalitetu stanovanja, ali isto tako može i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Ne smije se zaboraviti da se u svim novoizgrađenim objektima zadržava određeni postotak vlage pa je pojava kondenzacije gotovo pa zajamčena, dok isušivanje objekta može trajati i po nekoliko godina. Ne adekvatna gradnja također pogoduje kondenzaciji zbog pojave termo-mostova, kao i nedostatno provjetravanje prostorija.

Paradoksalno zvuči podatak, obzirom na današnje tehnologije građenja i napredne materijale, u starijim građevinama pojava kondenzacije i plijesni je puno rjeđa nego u novoizgrađenim objektima. Razlozi su u primijenjenim materijalima (glina, kreč) koji su morali ispuniti znatno niže zahtjeve u pogledu difuzije vodene pare (prolaz vodene pare kroz građevinski element od toplije strane prostorije ka hladnijoj vanjskoj strani).
Zatim, u primijenjenim prozorskim sustavima, kod onih starije izvedbe, kod kojih je brtva znatno lošija (koeficijent propusnosti fuge do 10 m3/mh tj. za 1 sat kroz 1m´ fuge krilo-štok prođe 10 m3 zraka dok 1m´ fuge krilo-štok kod novih prozora za 1 sat propusti u prosjeku 0,1 m3 zraka.
Koliko god da je izmjena zraka poželjna i ima prednosti ipak, mana starijih objekata je u potrošnji energije, jer za postizanje odgovarajuće temperature veći je utrošak energije za grijanje, a među probleme današnjice ubraja se i sve veća potreba za očuvanjem prirodnih resursa i okoliša i što većoj redukciji troškova energije jer su cijene u stalnom porastu. Objekt mora biti izveden tako da se postigne što bolja toplinska izolacija.

Koliko god zabavna bila, pojava kondenzacije na staklu nedovoljno dobrog PVC profila može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Zrak može apsorbirati izvjesnu količinu vlage (relativna vlažnost zraka, izražava se u postotcima). Količinu vlage koju zrak može apsorbirati ovisi o temperaturi. Što je viša temperatura to zrak može primiti više vodene pare, tj. ako zagrijavamo hladan i vlažan zrak, isušujemo ga i time raste njegova sposobnost absorpcije vodene pare.

Provjetravanje prostorije u nju uvodi svježi i hladniji zrak, a zrak u prostoriji koji je topao i vlažan isušuje se, i tako može primiti više vlage, što u normalnom slučaju traje nekoliko sati. Ako se provjetravanje pravilno dozira neće doći do toga da se vlažan zrak gomila i tako stvara kondenzaciju na površini predmeta. Ukoliko je vlažnost zraka toliko visoka izdvaja se suvišna vlaga i taloži se. Nedostatak je upravo u tome jer ova osobina zraka razlog nastanka kondenzacije. U dodiru toplog zraka i hladnijih površina zrak se rashlađuje i postaje sve vlažniji, te se taloži na hladnije površine u vidu kondenzata npr. kada izvadimo bocu iz hladnjaka u toploj prostoriji ona će se orositi.
U-vrijednost tj. koeficijent prolaska topline je vrijednost prolaska topline kroz građevinski materijal ili građevinsku konstrukciju (u W/m2K).

Što je U-vrijednost manja to je bolja toplinska izolacija.
Na prozorima se lakše pojavljuje kondenzacija nego na zidovima iz razloga jer prozor ima znatno veću U-vrijednost od dobro izoliranog zida, pa je temperatura unutrašnje površine prozora niža od temperature zida. Sprječavanje i izbjegavanje pojave kondenzacije na i oko prozora Redovito provjetravanje 2-3 puta na dan. Češće provjetravanje prostorija u kojima je povećana količina vlage kupaonice, kuhinje... Na tržištu su dostupni i sustavi za provjetravanje - sustav koji se ugrađuje u okvir samog prozora. Može biti ugrađen u utoru ili u krilu prozora osiguravajući na taj način dugotrajnu i kontroliranu razmjenu zraka. Oni poboljšavaju cirkulaciju zraka, osiguravaju ugodnu klimu u prostoriji, bešumni su, prozori se nesmetano mogu održavati, nemaju nikakav utjecaj na protuprovalne sustave na prozorima, ugradnja je jednostavna, nevidljiva, a postoji i mogućnost naknadne ugradnje, a isto tako se može i otkloniti u svakom trenutku.

Pravilno provjetravanje uključuje širom otvorene prozore na par minuta dnevno, naročito u sezoni grijanja. Tako je osigurana razmjena zraka. Svježi zrak izvana brzo se zagrije i može apsorbirati novu količinu vlage, koja će slijedećim provjetravanjem izaći van. Otvaranjem prozora na kip u sezoni grijanja nije baš od neke velike koristi jer rashlađuje zidove oko prozora što može dovesti do izostanka kondenzacije ali dovodi do vlaženja zidova.
Nije provjetravanje nužno samo u sezoni grijanja, za toplijih dana može se bez ikakvih posljedica provjetravati i dok je prozor otvoren na kip. Nastajanje kondenzacije i plijesni na i oko prozora
Ako su vanjski zidovi objekta dobro izolirani bolne točke objekta su najčešće vrata i prozori, jer kao što je već navedeno, imaju viši koeficijent prolaska topline u odnosu na zidove.
 

Pojava kondenzacije u i na prozoru može imati više čimbenika:

Loše ili ne adekvatno provjetravanje
Loš sustav profila
Pojava termo mostova prilikom ugradnje prozora
Nepravilno izvedena fuga prozora (dio između zida i prozora ili vrata)
Općenito gledajući i uzimajući u obzir sve faktore nije uvijek moguće izbjeći kondenzaciju na prozorima.Zimi pri niskim temperaturama može doći do pojave kondenzacije i kod jako dobrih prozorskih sistema, naročito noću. Ipak, do ovog ne bi trebalo dolaziti često i moguće ju je otkloniti pravilnim provjetravanjem. Ako se to odmah sanira u kratkom vremenskom periodu, ujedno se izbjegava pojava gljivica i plijesni.

 

Video