PVC stolarija u graditeljstvu

Graditeljstvo danas u razli?ite svrhe upotrebljava dostupne materijale. Dok su u stara vremena graditelji tradicionalno koristili uglavnom prirodne materijale poput kamena, opeke ili drva u raznim kombinacijama, u novije vrijeme ?elik, beton i staklo omogu?ili su korištenje i materijala koji su stvoreni umjetno, u laboratoriju. Višegodišnjim usavršavanjem njihove su toplinske i druge karakteristike postale konkurentne tradicionalnim materijalima pa se i njihova uporaba u graditeljstvu pove?ala.

U 2007. godini u svijetu je proizvedeno oko 270 milijuna tona polimernih materijala te oko 245 milijuna tona plastike. Najve?i dio tog plasti?nog 'kola?a' uporabljen je u industriji ambalaže, no gra?evinska industrija drugi je po redu najve?i potroša? tih materijala. Kako i na koji na?in plastika sudjeluje u graditeljstvu?

Pri svakoj rekonstrukciji stare gradnje današnji se majstori susre?u s odvodnim i kanalizacijskim cijevima koje su izra?ene od lijevanog željeza, ?eli?nog lima, olovnih materijala ili keramike. Danas za tu svrhu redovito koristimo plasti?ne cijevi, lagane, jednostavne za ugradnju, trajne, fleksibilne, jeftinije. Mogu biti polietilenske (oznaka PE), polivinilske (PVC), polipropilenske (PP) i polimerne s oja?anjima od staklenih vlakana (GRP). Polietilenske su najpoznatije, dobijaju se pirolizom lakog benzina, dakle posredno iz nafte i naftinih derivata. Ovaj se materijal razli?ite gusto?e pokazao postojan na kemikalije i otapala i to mu je najvažnije svojstvo, ima dobre mehani?ke i izolacijske osobine. PVC je prva proizvodila u svijetu francuska tvrtka Pechiney koja je, na pragu industrijske polimerizacije zapo?ete po?etkom tridesetih godina prošlog stolje?a, 1956. godine uvela ovaj materijal u široku primjenu u graditeljstvu. Zbog poboljšanih osobina i otpornosti na atmosferilije sve je više kompanija razvijalo tehnologiju u smjeru upotrebe polimera na vanjskim ovojnicama zgrade pa se tako po?elo eksperimentirati s prozorima, roletama, oplatama od plasti?nih materijala, sve do podnih i stropnih konstrukcija i obloga. PP vlakna svoju su primjenu našla u gra?evini kao konstruktivni element pri gradnji razli?itih postrojenja. Zbog svoje male gusto?e izuzetno je pogodan materijal za izradu cijevi i vodova za transport korozivnih teku?ina, vode, plinova.

Zahtjevi za toplinskom izolacijom omogu?ili su daljnju ekspanziju proizvoda od plastike u graditeljstvu. Proizvedeni su proizvodi od ekspandiranog polistirena (EPS), ekstrudirana poliuretanska pjena (XPS), tvrda PUR pjena i fenolna pjena

I pasivna ku?a treba plastiku

Zahtjevi za toplinskom izolacijom omogu?ili su daljnju ekspanziju proizvoda od plastike u graditeljstvu. Proizvedeni su proizvodi od ekspandiranog polistirena (EPS), ekstrudirana poliuretanska pjena (XPS), tvrda PUR pjena i fenolna pjena. Ove ina?ice plastike vrlo su tražene u graditeljskoj oblasti jer su odli?ni toplinski izolatori velike ?vrsto?e na pritisak, otporni na vlagu i sposobni da priguše veliku koli?inu uli?ne buke u stanu.

Najpoznatiji je ekspandirani polistiren, danas poznat kao stiropor, materijal za oblaganje gra?evine i velik toplinski izolator koji štedi energiju i novac. BASF je kompanija koja je u Njema?koj (a gdje drugdje) prva proizvela ovaj materijal pod industrijskim imenom styropor i to je ime danas uobi?ajeno na tržištima gra?evinskih materijala. I baumit - moderan toplinski sustav mnogih austrijskih pro?elja - proizveden je iz polistirena. Sastoji se od toplinskog i paropropusnog sloja otpornog na atmosferilije, mase za izravnavanje, tekstilno staklene mrežice i žbuke. Primjenjiv je na sve podloge, a vrlo je tražen i u nas.

Prosje?na gradnja na klasi?an energetsko neu?inkoviti na?in troši u godinama eksploatacije izme?u 200 i 300 kWh/m2. Istodobno, nova ku?a gra?ena po njema?kom energetskom standardu EnEv iz 2002. godine troši ispod 100 kWh/m2. Pasivna ku?a dr. Feista i standard koji donose nova pravila gradnje po ugledu na njema?ki standard pasivne ku?e stvara mogu?nost gra?enja s niskom potrošnjom energije.
Pasivna ku?a troši i do 80 posto manje energije u usporedbi s niskoenergetskom ku?om i do 90 posto manje u usporedbi s konvencionalnim gra?evinskim objektima

Važna svijest o štednji

Ovakav model energetski u?inkovit(ij)e izgradnje omogu?ava visoki stupanj stambenog komfora uz potrošnju energije za zagrijavanje koja je manja od 15 kWh/m2 uz zadovoljenje primarnih energetskih potreba stanara, uklju?uju?i toplu vodu i struju uz potrošnju ispod 120 kWh/m2.

Takav se standard sada želi uvesti i u hrvatsku stanogradnju, što najavljuje i novi Zakon o zgradarstvu. Pasivna ku?a troši i do 80 posto manje energije u usporedbi s niskoenergetskom ku?om i do 90 posto manje u usporedbi s konvencionalnim gra?evinskim objektima. Prera?unato u potrošnji lož-ulja: pasivna ku?a u stanju je normalno funkcionirati uz potrošnju manju od 1,5 litre po ?etvornom metru na godinu. Ovakvu energetsku uštedu pasivna ku?a dostiže zahvaljuju?i temeljnim fizikalnim na?elima: uklanjanju toplinskih gubitaka i optimizaciji slobodnog dobivanja energije.

Sve to nemogu?e je posti?i bez djelovanja cijele zajednice koja mora razviti svijest ve? kod gra?enja kako trebaju i sami doprinijeti smanjenju gubitaka topline (prije svega radi vlastite materijalne koristi), pove?ati toplinske dobitke zgrade u kojoj žive te iskoristiti mogu?nosti i beneficije koje im iskorištenje obnovljivih izvora energije trenutno pružaju.

Kontakti tvrtke:

LIDERMAX d.o.o

e-mail: lidermax.hr@gmail.com - Ivan Krznaric, 098/ 9074-591

https://www.lidermax.hr
 

Video